• An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
Home O Krapini Krapina
Krapina Ispis Email

slika1-grb-gradakrapine.gifAko se bregovito podru?je ome?eno rijekama Savom na Jugu, Sutlom na Zapadu, planinama Maceljom i Ravnom Gorom na Sjeveru, Ivan?icom i Zagreba?kom Gorom na Istoku zove Zagorje, Grad Krapina smjeten ispod Strahinj?ice uz rje?icu Krapin?icu ili Krapinicu zauzima sredinji poloaj cijelog Zagorja. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom aranom (na kajkavskome riba aran naziva se Krap). Naziv grada je vrlo star, vjerojatno iz vremena Ilira, kad su i mnoge druge rijeke, mjesta i planine dobile svoja imena, a Rimljani su ih uglavnom preuzeli i dodali svoje jezi?no obiljeje. O tome se moe samo naga?ati, jer dokaza za to nema.

Krapina je vrlo staro naselje. Zahvaljuju?i istraivanjima dr. Dragutina Gorjanovi?a Krambergera od 1899. - 1905. godine podno brijega Hunjakova, dokazano je da je na ovim prostorima jo prije 130 000 godina obitavao pra?ovjek. Po sa?uvanim nalazima ostatka diluvijalnih ljudi, krapinsko nalazite je jedno od vrlo rijetkih u ?itavom svijetu i najbogatije u Europi. Ostaci ognjita, na?eni pepeo kao i razne opaljene i pougljenjene kosti, dokazuju da je krapinski pra?ovjek poznavao vatru i sluio se njome.

homo_sapiens-krapina-web.jpg

Tri rimska rtvenika prona?ena u Mihaljekovom jarku, mjestu na junom ulazu u Krapinu, posve?ena rimskom bogu Jupiteru daju naslutiti da je u rimsko doba ovaj kraj bio naseljen.

U 3. stolje?u nae ere spada radnja vrlo poznate pri?e o trojici bra?e ?ehu, Lehu i Mehu. Njihova sestra Vilina zaljubila se u rimskog zapovjednika, te mu odala zavjeru bra?e proziv njegove tiranske vojske. Ne mogavi se oduprijeti mnogo ja?oj rimskoj vojsci, bra?a su se uputila na sjever gdje su osnovala ?eku, Poljsku i Rusiju. Pri?a se prenosila s koljena na koljeno, a nala se i zapisana u mnogim djelima povjesni?ara koji su Krapinu drali kolijevkom Slavena.

Prema pisanim izvorima, Krapina se prvi put spominje 1193. godine za vrijeme vladavine Bele III Arpadovi?a. U kaptolskom arhivu u Zagrebu ?uva se poveljno pismo kojim je pe?ujski biskup Kalan dosudio zagreba?kom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima pravo na sabiranje desetine, koju je prije vojvodstvo ubiralo u Krapini, Oki?u i Podgorju.

Kralj Ljudevit I Anuvinac, proglasio je o1. oujka 1347. godine Krapinu slobodnim kraljevskim poveljnim trgovitem. Stanovnicima ispod svog katela, koje naziva gra?anima i doljacima, podjelio je odre?ene slobotine kraljevskog mjesta. Bili su ovisni o katelanu kojeg je imenovao sam kralj, ali su imali svog mjesnog upravitelja, kojeg su birali sami.

Mnogi su se izredali kao gospodari Krapine: kraljevi iz ku?a Arpadovi?a i Anuvinaca, grofovi Celjski, baruni Vitovci, kralj Matija Korvin i njegov sin Ivani Korvin, grof Juraj Brandenburki te obitelji Keglevi?i, Sekelji i Drakovi?i.

U krapinskom starom gradu, 1405. godine vjen?ao se hrvatsko - ugarski kralj Sigismund sa Barbarom Celjskom, poznatijom kao "Crna kraljica". Unutar zidina krapinskog grada umro je ban Ivani Korvin (1504.) i ban Tomo Baka? Erdody (1624.), na prijelazu iz 16. u 17. stolje?e, ban Ivan Drakovi? je sazvao pet zasjedanja Hrvatskog sabora.

stari_grad_krapina-krapinska_utvrda-castrum_krapina -web.jpg

Prvi po?eci kolstva biljee se uz 1590. godinu, kad se spominje prvi u?itelj, kapelan Luka Benkovi?.

ljudevit gaj.jpg-web1.jpgDana 08. srpnja 1809. godine u Krapini se rodio Ljudevit Gaj, vo?a hrvatskog narodnog preporoda. Zaslugom Gaja, 1845. u Krapini je osnovana Narodna ?itaonica i podrunica gospodarskog drutva. Krapinsko kazalino amatersko drutvo je 29. kolovoza 1841. godine izvelo prvu kazalinu predstavu u Krapini na hrvatskom jeziku.

Krapina ima bogatu gospodarsku tradiciju. Prvi obrtnici (mesari) spominju se 1580. godine. Tvornica kamenine po?ela je s radom 1800., a oko 1830. osnovana je lon?arsko - pe?arska radionica, tvornica sapuna i svije?a 1846., tvornica koe, tiskara 1886. i tvornica tapova 1898. godine.

Dana 04. svibnja 1875. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno drutvo Krapina, a zaklju?kom br. 49. zastupni?ke sjednice od 13. svibnja 1875. Poglavarstvo kr. poveljnog trgovita Krapina, prihvatilo je i dozvolilo ustrojstvo Dobrovoljnog vatrogasnog drutva u Krapini.

Godine 1900. grad Krapina, zaslugom gradona?elnika Vilibalda Sluge dobiva vodovod, a du glavnih ulica postavljeni su hidranti za gaenje poara. Tloris kraljevskog pov. Krapine sa zgradama, hidrantima i najkra?im putevima za dovoz i mjestima za postav vatrogasne trcaljke izra?en je 25. prosinca 1909. godine.

Od 1966.g. u Krapini se svake godine u mjesecu rujnu odrava Festival kajkavskih popevki. U protekla ?etiri desetlje?a Festival je kulturnim doga?ajima i popratnim manifestacijama postao prepoznatljivim znakom ne samo Krapine, ve? i ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Od 2001.g. daj festival nosi naziv Sve?anosti kajkavskih popevki.

slika1-kajkavskepopevke.jpg

Krapina danas ima ~ 15 000 stanovnika, udaljena 50 km od Zagreba, hrvatske metropole, prvo je urbano sredite na ulazu u Republiku Hrvatsku sa sjevero - zapadne strane i sredinje je mjesto Hrvatskog zagorja, krajolika osebujne ljepote, bogatog pitomim breuljcima i romanti?nim dvorcima. Smjetena je podno gore Strahinj?ice, na obalama rije?ice Krapinice, proteu?i se sa sjevera na jug. Na raskriju je puteva prema Mariboru (50km), Varadinu (50km) te prema Zagrebu (50km), i u neposrednoj je blizini nove autoceste Zagreb - Macelj - Maribor.

Krapina danas predstavlja kulturno, politi?ko - administrativno i povijesno sredite Hrvatskog zagorja, odnosno, sredite je Krapinsko - zagorske upanije.