• An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
Home Intervencije Požari Požari dimnjaka
Ispis Email

slika01-pozardimnjaka.jpgPosljednjih nekoliko dana i tjedana gotovo svakodnevno se susre?emo s požarom ?a?e u dimovodnim kanalima koje su nasre?om završile bez ve?e  materijalne štete. Ponukani tim doga?ajima prenosimo vam jedan tekst preuzet s stranice DVD-a Donji Andrijevci kojeg je napisao g. Dražen Markovac, dipl. ing. Tako?er vam donosimo nekoliko fotografija preuzetih s drugih web stranica.

Požar dimnjaka

Kako je sezona grijanja u nas ve? u poodmakloj svojoj fazi, a jedan od bitnih energenata za zagrijavanje prostora je drvo. Osobito u zadnje vrijeme, sve ve?i broj ku?anstava ponovno se vra?a „tradicionalnom" na?inu grijanja na drva, budu?i da cijena prirodnog plina je unazad nekoliko godina porasla i više od nekoliko puta, a plin ostaje kao alternativa u prelaznim periodima. Jedan od bitnih elemenata sustava grijanja je dimnjak, ina?e jedan do ?estih uzro?nika požara kako u doma?instvu tako i u industriji. S obzirom, da sam nedavno i sam imao priliku svjedo?iti zapaljenju dimnjaka, ali kako je vlasnik ku?e na vrijeme uo?io, o posljedicama smo mogli samo naga?ati, jer se je u susjednoj prostoriji nalazio kau? pun perja prislonjen na zid dimnjaka. Kako u zadnje vrijeme imamo ?estu priliku ?itati o požarima uzrokovani zbog neispravnosti dimnjaka, a i ?esto gušenje uglji?nim monoksidom, imao sam potrebu napisati ovaj ?lanak.

Treba podsjetiti da najve?i broj požara nastaje u prvom dijelu sezone grijanja, kada su i najvidljivije posljedice lošeg (ili nikakvog) održavanja postoje?e instalacije i to prije svega - dimnjaka. Dok se u industriji kako-tako još i vodi ra?una o odvodu dima, jer se za nepoštovanje odre?enih propisa snose sankcije, kod privatnih objekata je sve ostavljeno na savjesti samih korisnika, za nepoštivanje propisa niko ne odgovara, a presudnu ulogu odigra tehni?ka kultura i obrazovanje našeg stanovništva. I u ovom podru?ju sre?emo dvije krajnosti. Dok neki godinama ne ?iste dimnjake, drugi pak to ?ine više puta tokom godine (nažalost takvih je mnogo manje). Kao i uvijek, prava mjera se nalazi negdje izme?u.

slika1-pozardimnjaka.jpg

Izvor: http://www.comoxfirerescue.org/chimney-fires/

 

Iskustva su pokazala da je dimnjak najbolje ?istiti prije i na kraju sezone grijanja. U ovisnosti od vrste goriva (ogrijeva) možda ?e postojati potreba da se dimnjak ?isti i u toku same sezone grijanja. Na ovaj na?in bi se izbjegli mnogi banalni, bespotrebni požari na stambenim objektima. Ukoliko se još i izgradnja dimnjaka vrši po propisu, onda je mogu?nost požara nastalog zbog dimnjaka prakti?no eliminirana. Ali to u praksi i u životu ?esto nije slu?aj.

Smetnje u funkcioniranju dimnjaka mogu nastati zbog:

  • Nepovoljne razlike u temperaturi (vanjski zrak topliji od plinova nastalih izgaranjem)
  • Nepovoljne struje vjetrova - loša toplinska izolacija dimnjaka
  • Neodgovaraju?a visina dimnjaka
  • Neodgovaraju?i presjek dimnjaka
  • Nepravilno održavanje i ?iš?enje
  • Hrapava unutarnja stjenka dimnjaka (dimnjaci zidani sitnom ciglom)

Na požare dimnjaka otpada skoro 20% od ukupnog broja požara, sa ne tako zanemarivim štetama. Osim toga sa požarima dimnjaka dolazi i do ?itavog niza drugih štetnih posljedica. U prvom redu, takvi se požari ?esto prošire na ?itave objekte, pra?eni velikim materijalnim štetama, brojnim povredama i ljudskim žrtvama, što je još i najteže. Povrh svega, porodica ostaje bez imovine i krova nad glavom i to u vrlo lošim vremenskim prilikama.

slika2-pozardimnjaka.jpg

Izvor:  http://sweepaz.com/chimney-cleaning/

 

Kao što je ve? napomenuto, požari ?esto nastaju uslijed nepropisne i nepravilne izgradnje dimnjaka. Nedovoljan presjek dimovodnih kanala - dimnjaka, nedovoljnog propuha u dimnjaku, ?ak i nepravilno namještanje i priklju?ivanje ložišnih ure?aja na dimnjake su rizi?ni faktori koji se ?esto sre?u. Tako?er i preoptere?enost, odnosno priklju?ivanje ve?eg broja ložišta od predvi?enog, mogu izazvati požar dimnjaka.

Jednim savjesnim odnosom prema vlastitom doma?instvu, ?ak i jedna neobavezna vizualna kontrola dimnjaka prije po?etka sezone grijanja, bila bi dovoljna da prili?no smanji rizik od požara. Pojava koja se ?esto sre?e na našim prostorima, a karakteristika je starijih gradnji, je da se nose?e krovne grede zazidaju u dimnjak radi ve?e stabilnosti, zaboravljaju?i da pri tome ugrožavaju osobnu sigurnost. Požari ovakvih konstrukcija su vrlo ?esti. U dimnjak se NE SMIJE ništa stavljati ili zazidavati. Tako?er se nipošto ne smije naslanjati ili odlagati bilo kakav materijal pored dimnjaka, a to je opet ?esta pojava u seoskim doma?instvima kada se ?itava ljetina odlaže pod krov, odnosno pored dimnjaka, pušnica i sl. Kod izgradnje dimnjaka mora se voditi ra?una da bude izveden nepropusno tj. da se onemogu?i izlaz dima, ?a?i i iskri. Naro?itu pažnju posvetiti izolaciji dimnjaka od drvene me?ukatne i krovne konstrukcije. Izolacija se izvodi nezapaljivim materijalom širine najmanje 20 cm. Ovo posebno dobija na zna?aju kada su u pitanju laki plafoni, pravljeni od trske. Pri dnu dimovodnog kanala se ostavljaju otvori za ?iš?enje koji se nepropusno zatvaraju od dvostrukog lima ili betona. Bolje je zatvarati limom jer se beton lakše ošte?uje i razbija, pa se stoga javlja i ve?a opasnost od požara.

slika3-pozardimnjaka.jpg

Izvor:  http://www.borhite.be/eng/schoorsteen-technieken/schoorsteenbrand/schoorsteenbrand.html

 

Presjeku dimovodnog kanala se posve?uje posebna pažnja. Još kod projektiranja, presjek dimnjaka potrebno je predvidjeti prora?unom, nikako ne "od oka" jer od ispravnog presjeka za odre?eni broj i vrstu ložišta, zavisi odgovaraju?i propuh i ispravno funkcioniranje dimnjaka.

Priklju?ci izme?u dimovodnog kanala i cijevi moraju biti propisno izvedeni. Na istom dimnjaku, ne smiju na istoj visini biti postavljena dva priklju?ka. Njihov me?usobni razmak mora biti najmanje 30 cm kako se ne bi remetio uzgon i funkcija dimnjaka. Na jedan vertikalni kanal presjeka 14x14 cm može se priklju?iti najviše dva ložišta.

Materijal od kojeg se izra?uju dimnjaci mora biti negoriv, nepropustan za plinove, otporan na kemijsko djelovanje plinova, glatkih stjenki, ?vrst i dobar toplinski izolator.

Priklju?ak izme?u dimovodnog kanala i cijevi se mora nepropusno izvesti. Kod izvo?enja dimnjaka na ulazima u dimovodni kanal se ugra?uju rukavci tzv "rozete". Kada je dimnjak van upotrebe zatvaraju se poklopcima od lima.

Da bi se odstranilo štetno djelovanje strujanja vjetra, na dimnjake se postavljaju dimovuci. Vjetar ima znatan utjecaj na propuh i funkcioniranje dimnjaka, a zavisi od podneblja i lokalnih prilika. On se odbija od raznih krovnih i zidnih površina i kad nailazi na druge prepreke dovodi do smetnji na propuhu, a ?esto i do požara. Po obliku, okrugli dimovodni kanali su pogodniji zbog manjih otpora zra?nog strujanja tzv. propuha. ?a? se onda manje zadržava a ?iš?enje je lakše.

Debljina zida ima tako?er zna?ajnu ulogu na funkcioniranju dimnjaka. U dimnjaku je bolji propuh kada je vanjska temperatura manja od unutrašnje. Tada se dim brže kre?e prema gore. Zbog toga dimnjaci sa debljim zidom ili dobrom izolacijom, mnogo bolje obavljaju svoju funkciju. Visina dimnjaka ima tako?er zna?ajnu ulogu za funkcioniranje istog. Što je dimnjak viši to ?e i propuh biti bolji. Ali pri tom ne treba pretjerivati. Pretjerani propuh dovodi do bržeg sagorijevanja goriva u ložištu a to dovodi do pove?anog zagrijavanja materijala od koga je dimnjak napravljen. Nastaju ošte?enja, pukotine kroz koje izlaze iskre, dim, ?a?, ?esto i sama vatra. Ako imamo zapaljivu konstrukciju ili odložen zapaljiv materijal, eto požara... Osim toga prejak propuh može da povu?e i izbaci u okolinu iskre, upaljeni papir i druge gorive ?estice koje lako izazivaju požar. Nasuprot tome, mali ili nedovoljni propuh može biti štetna, pošto dolazi do nepotpunog sagorijevanja ?estica koje se lijepe na zidove dimovodnog kanala. S vremenom ga sužavaju ili potpuno zatvaraju, zbog ?ega dolazi ?esto i do samozapaljenja. Koli?ina ?a?i ovisiti ?e i od vrste goriva koje se koristi. Minimalna visina dimnjaka iznosi 5-7 m za dimnjake za ložišta na kruta i teku?a goriva, te 3-5 m zadimnjake na plinska ložišta.

slika5-pozardimnjaka.jpg

Izvor: http://www.feuerwehr-dudweiler.de/index.php/132-buergerinformationen/220-buergerinfo

 

Dimnjake moramo redovno održavati, ?istiti i provjeravati, ?esto i vizualno, više puta tokom upotrebne odnosno sezone grijanja. Samo tako ?emo djelovati preventivno i smanjiti mogu?nosti izbijanja požara.

Požar dimnjaka i gašenje

Požar je svako nekontrolirano gorenje, a za posljedicu može imati materijalnu štetu i ljudske živote. Pravilnim ponašanjem, tj. pridržavanjem odre?enih pravila požar se može izbje?i, a pravovremenim uo?avanjem požara i ranim po?etkom gašenja šteta koju uzrokuje može se smanjiti na minimum.

Požari dimnjaka su vrlo ?esti. Kod požara dimnjaka dolazi do zapaljenja ?a?e u dimovodnom kanalu. ?a?a je po svom sastavu pretežno ?isti ugljik. Požar dimovodnog kanala, sam po sebi ne predstavlja opasnost. Ako je dimnjak kvalitetno napravljen i ako je ispravan, nakupljena ?a? u dimovodnom kanalu ?e izgorjeti bez posljedica, te ?e dimnjak ostati ?ist.

Opasnosti kod požar dimnjaka prijete od:

  • Let iskri - iz grla dimnjaka iskre lete po krovu i na okolni zapaljivi materijal što može uzrokovati zapaljenje.
  • Zagrijavanje zidova - dolazi do prijenosa topline kroz zidove kojim je obzidan dimovodni kanal. Ako su na takve zidove naslonjeni zapaljivi materijali (drvo, papir, perje ili sl.) može do?i do zapaljenja i širenja požara na okolni prostor.
  • Prijenos požara na gra?evinske elemente zgrade - kod nepravilno izvedenih dimnjaka (stare zgrade) ?esto je mogu?e nai?i na grede koje prolaze kroz dimovodni kanal. Dolazi do zapaljenja tih reda i prijenosa požara na krovište i/ili me?ukatnu konstrukciju.
  • Pucanje dimnjaka - uzrok tome je vrlo visoka temperatura koja se razvija kod zapaljenja ?a?e u dimovodnom kanalu )i do 1000 şC). Dolazi do pucanja zida kojim je obzidan dimovodni kanal i samog dimovodnog kanala.

Pokazatelji da je došlo do požara dimnjaka:

  • Karakteristi?an zvuk koji dolazi iz dimnjaka, poput glasnog huktanja.
  • Jako zagrijani zidovi kojima je obzidan dimovodni kanal.
  • Let iskri iz grla dimnjaka.
  • Karakteristi?an miris paleži.

slika7-pozardimnjaka.jpg

Izvor:  http://www.noz.de/lokales/emsbueren/artikel/452927/schornsteinbrand-in-emsburen-niemand-verletzt#gallery&36470&0&452927

U slu?aju da je došlo do požara dimnjaka potrebno je nazvati vatrogasce na 193 ili Centar 112. Prigušiti otvore za zrak na ložištu kako bi smanjili gorenje i postupno gasiti ložište. Ne ulijevajte vodu u pe? jer bi moglo do?i do naglog razvoja pare što može uzrokovati opekline i do pucanja pe?i uslijed nagle promjene temperature.

Tekst: Dražen Markovac, dipl. ing.